Ovom hrvatskom jezeru zabranjeno je i prići. O njemu ovisi život dva otoka

Riječ je o Vranskom jezeru, prirodnom fenomenu koji igra ključnu ulogu u opskrbi pitkom vodom ne samo otoka Cresa, već i susjednog Lošinja. Ovo jezero jedinstveno je po svojim karakteristikama, površina mu je iznad razine mora, dok se dno spušta i do 60 metara ispod razine mora. Nastalo je u krškom bazenu i oblikovano tisućljećima složenim geološkim procesima, piše N1 BiH.

Zaštićeno prirodno dobro

Voda u jezeru smatra se izuzetno čistom i visoke kvalitete. Zahvaljujući prirodnoj filtraciji kroz stijene, gotovo da ne treba dodatnu obradu prije nego što dođe do stanovnika oba otoka. Zato je pristup jezeru strogo kontroliran. Zabranjeno je plivanje, ribolov i bilo kakve aktivnosti u neposrednoj blizini vode. Ovo nije mjesto za klasični turizam, već zaštićeno prirodno dobro o kojem ovisi svakodnevni život tisuća ljudi.

Pogled na jezero moguć je samo s određenih vidikovaca. Njegovo očuvanje i izoliranost ključni su razlozi zašto priroda u tom području i dalje funkcionira gotovo bez izravnog ljudskog utjecaja. Okolica jezera bogata je florom i faunom te predstavlja važno utočište za brojne vrste ptica.

Kako nastaje pitka voda?

Prava priča odvija se ispod površine. U dubinama jezera postoji stalna i nevidljiva ravnoteža između slatke i slane vode. Morska voda prodire u donje slojeve, ali snažan pritisak velike mase slatke vode potiskuje je i sprječava da ugrozi kvalitetu pitke vode. Ova delikatna prirodna ravnoteža omogućuje jezeru da ostane izvor pitke vode.

Ako padne razina vode, smanjio bi se tlak slatke vode, što bi moglo omogućiti prodiranje mora i zaslanjivanje jezera. Time bi izgubila svoju osnovnu funkciju opskrbe stanovništva pitkom vodom. Upravo zbog te krhke ravnoteže, područje je pod posebnom zaštitom.

Jezero je dobilo ime po obližnjem selu Vrana, iako ga mještani obično jednostavno zovu jezero. Naziv Vransko jezero ustalio se kasnije, kada ga je kao takvog zabilježio putopisac Alberto Fortis u 18. stoljeću.